Bosna i Hercegovina, a i region generalno, jako je plodno tržište za bilo koji vid digitalizacije. U mnogo stvari smo zadnji, i upravo to je prilika da osvojite dio teritorije svojim rješenjem. Bilo da su to taxi aplikacije, praćenje autobusa, oglašavanje ili zamjena postojećih rješenja.
Uz napredak modela vještačke inteligencije, nama inženjerima softvera nikad nije bilo lakše razviti softverski proizvod. A proizvod u većini slučajeva razvijamo da bi ga neko koristio i, idealno, platio za njega. Zar ne?
Ono što ne znamo
Ono što mi kao inženjeri nemamo su razvijene vještine marketinga, prodaje i validacije proizvoda. Između ostalog, nemamo ni znanje o pravnoj postavci proizvoda koji gradimo. I to je ok. Zato postoje profesionalci u tim domenama koji nam mogu pomoći.
Zamka je u tome da se toga sjetimo na vrijeme.
Pitanje koje nam ne pada na pamet
Dakle: ko štampa fiskalni račun?
Smatram da je to jedno od osnovnih pitanja koje sebi morate postaviti ako želite plasirati proizvod u BiH, a onda i šire. Nekome ko cijeli život gradi softver, ovo pitanje neće prvo pasti na pamet. Najčešće razmišljamo o tome da li koristiti cross-platform tehnologije, gdje hostovati a da bude jeftino, i koliko agenata se vrti dok traje razvoj.
Međutim, sam razvoj softvera zavisi upravo od ovog pitanja.
Zašto je to pitanje toliko bitno?
Zato što će vam odgovor na njega reći:
da li vam je po zakonima domaće zemlje uopšte dozvoljeno da prodajete i distribuirate taj proizvod,
koji troškovi su uključeni u vaše transakcije,
ko plaća porez i PDV, a ko je oslobođen,
kako i u kojem trenutku se štampa fiskalni račun,
kako se fiskalni račun dostavlja kupcu,
kako se sve to knjigovodstveno prati: kako se generišu obračuni, kome se dostavljaju i u kojim rokovima,
šta ide u ugovor o poslovnoj saradnji, a šta u pravila privatnosti i uslove korištenja koje morate objaviti i vrlo precizno definisati,
kako poslovati u skladu sa zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Odgovori do kojih dođete kroz ovaj proces pokazuju kako proizvod postaviti sa pravne strane i kako urediti odnose sa potencijalnim partnerima i krajnjim kupcima. Tako se ograđujete od “šta ako” scenarija, koji će sigurno doći.
Kršenje neke od pravnih zavrzlama u nekom trenutku dolazi na naplatu kroz kazne, i vama i vašim partnerima. Tada posao više nije interesantan, već naporan.
Distrakcija? Ne, realnost
Ako se softverom bavite dugo godina, fokus vam je prirodno na kvalitetu proizvoda. Mnoga od ovih pitanja tada djeluju kao puka distrakcija, prepreka i na kraju frustracija, jer svoj proizvod morate krojiti po pravilima tamo nekog zakona.
Međutim, to je realnost poslovanja.
Može li vještačka inteligencija riješiti pravna pitanja?
Da, ali.
Vještačka inteligencija može jako efikasno istražiti zakone i relevantne akte. U mom slučaju, istraživanje koje sam proveo uz pomoć vještačke inteligencije dovelo me do zaključka koji se na kraju ispostavio tačnim. Ali put do dokaza da je taj zaključak tačan bio je dug i komplikovan.
Bila je potrebna saradnja sa advokatom, knjigovođom i poreskim savjetnikom, te traženje mišljenja od relevantnih institucija (poreska uprava, Uprava za indirektno oporezivanje, inspektorat itd.). Tek tada su se sve kockice složile i znao sam kako oblikovati proces prodaje u svom softveru. Sve to je potrajalo najmanje 3-4 mjeseca.
Pitajte na početku, ne na kraju
Zato je jako bitno ova pitanja adresirati na samom početku. U suprotnom ćete skrojiti softver prije nego što ste ga i počeli prodavati, a onda ga morati prepravljati da biste zadovoljili zakonske norme. Nema potrebe gubiti vrijeme na to.
U narednim tekstovima ću detaljnije i konkretnije opisati izazove sa kojima sam se susreo radeći na proizvodu iz oblasti medicine, a koji su me i inspirisali za ovaj tekst.
Stay tuned!

